Dvije godine nakon potpisivanja Pariškog sporazuma šefovi država te predstavnici vlada, civilnog društva i privatnog sektora su se okupili  12. prosinca u Parizu na One Planet Summit-u kako bi potaknuli klimatske akcije (Climate Action)  i financirali zeleniju budućnost. Financiranja su od ključne važnosti za države kako bi „ozelenile“ svoju ekonomiju te izgradile otpornosti prema neizbježnim učincima klimatskih promjena, što uključuje učestalije i sve ekstremnije suše, poplave i oluje.

Tijekom sastanka ustanovljeno je 12 ciljeva financiranja, a jedan od ciljeva je  Ubrzati tranziciju prema nisko-ugljičnoj ekonomiji, te je oformljena  koalicija 16 zemalja koje su se obavezala na dostizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine, a do 2020. bi trebale izraditi planove kako ostvariti ovaj cilj. Još jedan cilj koji je dogovoren je Tranzicija sektora u cilju dekarbonizacije čiji osnovni cilj je prelazak sektora energetike sa korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Ali ima još je puno posla kako bi se postigle odrednice Pariškog ugovora. Iako je Njemačka potpisnica Pariškog pregovora, emisije stakleničkih plinova u Njemačkoj se nisu smanjile od 2009. Jedan od razloga, kako je Oil Change International prenio u svom novom izvještaju koji je izašao za vrijeme trajanja COP23, je da se još uvijek veliki dio energije dobiva od elektrana koje koriste lignit i crni ugljen. Da bi Njemačka uspjela poštovati svoje ambicije koje se tiču Pariškog pregovora potrebno je  da Njemačka tijekom 10 godina potpuno prestane koristiti ugljen kao sredstvo dobivanja energije. Iznos sa kojim Republika Njemačka svake godine financira razvoj fosilnih goriva je pet puta veći nego što cijeli svijet potroši na potporu za povećanje otpornosti i rezistentnosti na klimatske promjene malih otočnih država u razvoju (SIDS =Small Islands Development States), kao što je i Fidži, predsjedatelj  ovogodišnjeg COP-a.

“Proizvodi njemačkih rudnika ugljena uništavaju Tihi ocean, ali i cijeli svijet”, izjavio je  za OCI George Nacewa, borac za klimatsku pravdu sa Fidžija. “Klimatske promjene predstavljaju izravnu prijetnju našem domu i našem narodu. Zahtijevamo hitan kraj širenja industrije fosilnih goriva. Kako bi Pacifički otoci imali priliku za preživljavanje, budućnost mora biti u obnovljivoj energiji i bez fosilnih goriva. ”

Zbog tih razloga vikend prije početka COP 23, 4. i 5. studenog 2017. njemačka organizacija Klima Kohle Demo je organizirala Klimatski marš (Climate march) pod motom: „Zaštitite klimu – prestanite koristiti ugljen!”. Sudionici marša  se zalažu za zatvaranje elektrana na ugljen te smatraju da nema zaštite klime dok god se koristi ugljen. „Njemačka se time ne pridržava ciljeva za zaštitu klime do 2020. godine, što je katastrofalan signal za svjetsku konferenciju o klimi“ izjavio je sudionik marša.

Tematika ovogodišnjeg marša je bila Klimatska prava (Climate Justice) te 100 posto obnovljiva i održiva energija. Tijekom govora, koji se održavao nakon marša, aktivisti su pozvali vladu Njemačke kao i vlade ostalih država EU i svijeta da implementiraju Pariški sporazum, ubrzaju energetsku tranziciju te da izbace ugljen kao sredstvo dobivanja energije. Uz građane, u maršu su sudjelovale  i razne organizacije ; između ostalih i WWF, Greenpeace, KlimaAllianz te razne studentske i civilne udruge iz cijele Evrope.

Sljedeći dan  je bio organiziran protestni marš „Ende Gelaende“ u najveći rudnik ugljena u Njemačkoj, otvoreni rudnik lignita (smeđeg ugljena) kraj Hambach šume. Aktivisti iz cijelog svijeta su uspjeli privremeno zatvoriti rudnik Hambach, koji se nalazi samo 60 km od Bonna gdje se održavao COP 23. Vlasnik navedenog rudnika je RWE korporacija te je to je jedan od najvećih rudnika lignita u Njemačkoj gdje se vadi svake godine 40 miliona tona lignita,  maksimalne veličine do 85 km2 te dubine i do 370 m.

  

Lignit (smeđi ugljen) se u Hambach rudniku vadi od 1978., a svake godine se proširuje i to na štetu lokalnog zaštićenog područja šume Hambach,  od koje je ostalo samo 10 % od prvobitne površine , a u planu je do 2020 posjeći tu šumu do kraja. Zbog tog razloga su eko-aktivisti odlučili protestirati  te okupirati dio šume koji je predodređen za sječu kako bi se rudnik proširio. Već pet  godina traju demonstracije eko aktivista  iz cijele Evrope, koji su izgradili kućice na drveću kako bi spriječili sječu ove  zaštićene šume blizu Kolna.  Oko 50-80 aktivista živi u Hambach šumi, a jedna od njih je i Indigo, aktivistica koja već godinu dana živi u šumi: „Sječa šume se trenutno odgađa radi COP 23, radi boljeg ekološkog imidža Njemačke, ali procjenjujemo da će nastaviti sa sječom poslije završetka COP 23.  Aktivisti su napravili barikade te su spremni dočekat policiju i boriti se za opstanak šume.“ .

Fotografije prikazuju rudnik Hambach te kamp eko-aktivista u istoimenoj  šumi 

Saša Danon

Climate Tracker tim